Rodne uloge (gender roles)

Iako je tijekom prošlog stoljeća ostvaren ogroman pomak u ravnopravnosti između spolova, u društvima diljem svijeta i dalje se osjeti znatna prisutnost rodnih uloga. Rodne uloge( eng. Gender roles) jesu kombinirana ponašanja, izgled i stavovi koje društvo očekuje i smatra prikladnim za pojedinca na temelju spola pojedinca. Pripisivanje različitih zanimanja i odgovornosti muškarcima ili ženama spada pod definiciju spolnih uloga, dok se sociološka definicija spolnih uloga odnosi na podrijetlo rodnih uloga i način na koji se one nastavljaju u društvu. Rodne uloge odražavaju nejednakost i uvelike utječu na manjine koje možda nisu u mogućnosti odbaciti stereotipe koji su im pripisani. Ono što treba istaknuti u razgovoru o rodnim ulogama je to da su rodne uloge ukorijenjene u rodnoj binarnosti. Rodna binarnost je klasifikacija spola u dva različita, suprotna oblika muškog i ženskog roda, bilo prema društvenom sustavu ili kulturnom uvjerenju. U ovom binarnom modelu spol, rod i seksualnost su usklađeni s nečijim genetskim spolom ili spolom temeljenim na spolnim žlijezdama, ili spolom dodijeljenim po rođenju. Rodna binarnost priznaje samo „muške“ muškarce i „ženske“ žene i temelj je binarnih rodnih uloga. Rodne uloge i rodna binarnost marginaliziraju pojedince koji nisu u skladu sa rodnim idealom i marginaliziraju rodno nesukladne, nebinarne, transrodne, interseksualne i LGBTQ+ osobe.

Razvoj rodnih uloga

U slučaju kada stručnjaci raspravljaju o podrijetlu rodnih uloga-dok ih mnogi pripisuju biološkim čimbenicima, drugi ističu da one proizlaze iz socioloških aspekata. Što god od toga bilo, jasno je da su rodne uloge kakve ih danas poznajemo uglavnom nastale tijekom viktorijanskog doba. Viktorijansko doba, koje obuhvaća veći dio 19. stoljeća, karakterizirale su snažne ideje u ulogama svakog spola u društvu. Uglavnom se očekivalo da će se muškarci predstavljati u javnim sferama, kao politika ili posao. Dok se od žene očekivalo da će ostati kod kuće. Iako se nisu sve žene i muškarci pridržavali tih propisanih stereotipa, većina ih je to činila, što znači da oni koji nisu su bili gledani u lošem svjetlu. Izraz „New Woman“ često se koristio kao uvreda i podrugivanje usmjereno prema ženama koje su se borile za prava glasa i mogućnosti visokog obrazovanja. Naposlijetku su različita područja na svim kontinentima počela odbacivati kolonijalizam, prihvaćajući nove ideje o rodnim ulogama u društvu. Budući da su predkolonijalistička društva često činila zajednice u kojima su muškarci i žene međusobno surađivali, nova viktorijanska ideologija snažno je odbačena. Na taj su se način mnogi pokreti spojili, spajajući političke i ekonomske tvrdnje, zajedno s idejama vezanim za spol.

Glavni tipovi rodnih uloga

U današnjem društvu možemo razlikovati 3 glavna tipa rodnih uloga: tradicionalne rodne uloge, egalitarne rodne uloge, prijelazne/tranzicijske rodne uloge.

Tradicionalne rodne uloge

Kao što se može pretpostaviti, tradicionalne rodne uloge jesu stereotipne uloge koje je društvo očekivalo od ljudi prije nekih 100-150 godina. Tradicionalne rodne uloge očekuju od žena da budu pristojne, brižne i njegujuće kućanice. Žene trebaju slušati svoje muževe i, u većini slučajeva, od njih se ne očekuje da imaju karijeru nego da se kod kuće brinu o djeci. U tradicionalnoj rodnoj ulozi takve žene trebaju biti hiperženstvene (eng. hyperfeminine ). Što se muškaraca tiče tradicionalne rodne uloge očekuju da muškarci budu agresivni, jedini čuvari obitelji i da ne pokazuju svoje emocije. Takvi muškarci se definiraju kao hipermuževni( eng. hypermasculine). Hipermuževnost se definira kao pretjerano stereotipiziranje „muških“ karakteristika kao što su snaga, seksualnost i bogatsvo. Iako je društvo evoluiralo u razumijevanju da muškarci mogu biti feminini, žene mogu biti maskuline, te se ljudi ne moraju uklapati u ove unaprijed određene uloge, one i dalje utječu na trenutna očekivanja u društvima diljem svijeta.

Egalitarne rodne uloge

Teorija egalitarrnih rodnih uloga temelju se na konceptu egalitarnog društva. Društvo koje smatra da su svi jednaki, da svi ljudi trebaju biti isto tretirani i da svi trebaju imati pristup jednakim mogućnostima. Egalitarne rodne uloge vezane uz spol odnose se na dinamiku gdje bi i muškarci i žene u vezama zajedno radili, brinuli se o kući i odgajali djecu. Za većinu feministkinja egalitarne rodne uloge predstavljaju njihov krajnji cilj djelovanja- da se prema ljudima postupa jednako bez obzira na spol.

Prijelazne/tranzicijske rodne uloge

Posljednja vrsta rodne uloge jest prijelazna/tranzicijska rodna uloga. Prijelazne rodne uloge mogu se smatrati odskočnim daskama između tradicionalnih i egalitarnih uloga. U prijelaznim rodnim ulogama(uzimajući u obzir heteroseksualan odnos), muškarac je još uvijek glavni izvor prihoda. No ipak, žena posjeduje više slobode izvan tradicionalnog položaja kako bi razvijala svoju karijeru izvan kućanskih obaveza.

Naposlijetku, ono što trebamo držati na umu vezano uz rodne uloge je kako nadvladati i nositi se sa stereotipima koje nam društvo nameće Prevladavanje rodnih uloga koje su nam dodijeljene može biti težak zadatak – ipak, važan je korak kako bismo izbjegli osjećaj potlačenosti u tim temama. Izjašnjavanje na poslu kada primijetimo diskriminaciju i dijeljenje naše vlastite priče može biti od pomoći i nama i žrtvama. Jedan od najvažnijih aspekata prevladavanja rodnih uloga jest edukacija . Djeca su osjetljiva na ideje poput stereotipa, pa je ključno da kroz podučavanje i igru shvate da su žene i muškarci jednaki. Normalno je osjećati se kao da ovakve promjene ne čine razliku u široj slici-međutim, dugoročno, svi su stavovi važni. Kroz stalnu borbu protiv rodnih uloga, društvo bi se jednog dana moglo osloboditi štetnih stereotipa nametnutih muškarcima i ženama.